Kakav je "vjernik" bio vladika Njegos II

 Kakav je" vjernik" bio vladika Njegos II
 by sveznalica on Thu Oct 30, 2008 2:39 pm
Austrijski komesar Eduard Grij je dosao krajem marta 1842. godine u Crnu Goru da preda Njegosu krst sa brilijantima koji mu je darivao Njegovo Cesarsko i kraljevsko Visocanstvo. O tome je 5. aprila podnio opsiran izvjestaj u kome objasnjava da mu je kod gostionice na Njegusima prvi pozelio dobrodoslicu Vladicin stric Stanko Petrovic sa oko stotinu Crnogoraca i da je "poslije kratkoga odmora poveden u kucu Vladicinih roditelja koji su bili jos u zivotu i koji su mene i moju pratnju pocastili kavom i rakijom". 
Na Cetinju ga je docekao Vladika sa senatorima uz paljbu topova. Primio ga je u bilijarskoj sobi sa uobicajenom ljubaznoscu. Dodijelili su mu sobu u kojoj je spavao saksonski kralj Fridrih Avgust. 
Vladika se izvinio sto ne moze sa njim da ruca jer mu post ne dopusta ni ribe da jede, nego samo pasulj, zelje i slicno. 
Tako je Grij na Cetinju jeo jela sa mesom zajedno sa Vukovicem, Njegosevim uciteljem njemackog jezika i crtanja topografskih karata, i sa svojim pratiocem Vuletom. 
Vladika je povremeno dolazio kod njih na nekoliko trenutaka da popije casu sampanjca ili vina. Kada je Grij napomenuo da bi i on rado postio nekoliko dana Vladika mu je na francuskom rekao: 
"KAD VEC JA MORAM DA CINIM TU GLUPOST, nije potrebno da i Vi to isto radite".

Lako mu je bilo kad nije imao ko da ga kontrolise(sve ih je pobio)
 by Pravda on Thu Oct 30, 2008 2:53 pm
Kao najveci uspjeh crnogorskog "vladike" Njegosa II se navodi to sto je osnovao Senat(pri tom sacinjen sve od samih rodjaka), ukidanjem guvernadurstva(da guvernaduri ne bi sprecili ono sto je namjeravao uciniti) i uvodjenje poreza( i onako gladnom i mucnom narodu)!
Evo na sta je se trosilo i razbacivalo:

Tako je poslije izgradnje Biljarde 1838. godine(za novac od prodaje manastira Stanjevic i Maine) uslijedilo mnogo interesantnih posjeta iako su austrijske vlasti odvracale strance od Crne Gore zbog opasnosti a Vladici su preporucivali da ih ne prima jer su to obicni avanturisti i sumljivi ljudi. On se na to nije obzirao vec je nastojao da stranci sto vise dolaze. Zbog toga je u Biljardi opremio sobe za prenociste stranaca. Usluzivali su ih sa najukusnijim jelima i poslasticama(dok je mucni narod gladovao i placao porez za ovakvo bahato provodjenje). U izobilju su pili sampanjac i razna domaca i strana dezertna vina, igrali bilijar i razne druge igre. Nastojao je da im pruzi sto vece gostoprimstvo pa je s njima jeo, pio i jahao po cetinjskom polju a razgovarao na ruskom, francuskom, njemackom i italijanskom jeziku.

Po rijecima Isidore Sekulic, Tropovic je bio Prvi i jedini kako-tako regularni ucitelj Radivoja Petrovica”.A knjizevnik Marko Car uvjerava na da je Njegos ucio italijanski jezik kod nekog katolicko fratra u Novome.
Sto se tice Radova uopste skolovanja u Toploj, Vuk Vrcevic za njega kaze da se “vrlo malo koristio u nauci, osim u citanju svakovrsnih crkvenih knjiga, u preprostom pisanju i u crkvenom pjenju, bez ikakvog pravilno, a kamoli harmonicnog glasa: kako je slusao tako je i naucio i moze se reci sakat(u pjeniju) pjevanju, kao i u bogoslovskoj nauci do smrti ostao. Da je Njegos vrlo malo svojevremeno iz bogoslovlja naucio i sam je jednom priznao.
Godine 1847. kada ga je Vuk Karadzic zamolio da mu blagoslovi prevod “Novog zavjeta” odbio je da to ucini i uputio ga na druge srpske vladike u Ugarskoj koji su uceni i poznaju sva crkvena pravila i kanone, jer njegovo “mnjenje” - rekao je_ “ ne bi vazilo nista”.