Trazim korene Djurkovica

Zovem se Lazar Djurkovic.Moj otac se zvao Radivoje a njegov brat Radisav.Imao je i druge ali ne znam imena.
Njegov otac-a moj deda se zvao Radovan Djurkovic a njegova zena Marija.Moj deda mislim da je rodjen 1910 ili manje vise tu negde.
Cuo sam da u IX veku je bilo seoba crnogoraca u Srbiji.
Voleo bih da saznam korene Djurkovica u Crnoj Gori, tj. kako se zvao predak mog dede Radovana Djurkovica koji je krenuo za Srbiju(Medvedja-rodni kraj mog dede i oca(1921)) i iz kog grada potice u Crnoj Gori?
Hvala puno na svim odgovorima.

Knezevici -ogranak Djurkovića - Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova;
Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), jedan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva Plačkovića (ostali su Jovovići, Savovići i Novakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera, računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i dalje neistrazena) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja naseljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunio Boris Ristović, Zabjelo).
Lakićević, u Piperima ogranak Dragišića, drugi su ogranak Đurkovića;
Lakočević  (Đurković), ogranak Jovanovića u Piperima.
Piperi ogranak Radetića (Petrovića) doseljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića;
Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići)
Tomaši, u Srem (Klenak) došli sa Kosova, pa kod Visokog (centralna Bosna) i kao: Avlijaš, a odatle u Banjane (Nikšić) i naselje nazovu Klenak pa jedno vrijeme kao: Klenčanin (Tomaši) i Avlijaš. Jedni pređu u Podbožur, Sominu, Miljaniće (Nikšić). Razgranati kao: Mulina pa Antović (od njih u Srbiji), Baćović, Lučić, Gligović, Đurković (od njih u Srbiji), Orbović, Tomašević (od njih u Srbiji) i drugi;

Pleme KOSIJERI

Kosijeri su najmanje pleme u Riječke Nahije, na njenom krajnjem sjeverozapadu. Nastanjeni su u nekoliko dolova i uvala, koje su sa svih strana zatvorene planinskim bedemima i velikim brdima: sa sjevera i sa zapada onima što su na granici prema Lješanskoj i Katunskoj Nahiji, a s juga osobito Debeljakom i Ćukovcem i s istoka Vodnikom. U tom tako dobro ograđenom, zaštićenom i sklonjenom predjelu Kosijeri su se mogli razviti u jako plemensko jezgro, koje bi se odatle raširilo na mnogo veću oblast, i postati moćnim plemenom, da su prilike u njihovoj okolini bile za to povoljne. Ali su oko nji od starina bila mnogo jača plemena, koja su ih ne samo sa svih strana stješnjavala, nego su ih i u samoj njihovoj kolijevci progonila i jako im remetila cio život i razvitak.
Osobito su Kosijeri mnogo prepatili od svojih zapadnih susjeda, Bjelica. Sa njima su imali u 18.vijeku dugotrajne borbe i krvne zavade, pa su morali napustati i svoja sela i Bjelice su im bile preotele najveći dio njihove plemenske oblasti. Tek na zauzimanje mitropolita Petra I izmirili su se sa njima i kupovinom povratili svoje izgubljeno zemljište. - Ali kako su i dalje ostali sa svih strana stiješnjeni i nijesu imali izlaza ni na koju stranu, Kosijeri su i do danas zadržali iste granice, koje su imali od starine. A suvišak stanovništva, pošto se na malenoj plemenskoj oblasti nema đe nastanjivati, mora se raseljavati na sve strane.
U Kosijerima je glavni predstavik plemena jedna grupa od srodnih bratstava: Rajkovići (14 kuća), Radovići (27 kuća) i Latkovići (18 kuća). Pošto u cijelom plemenu ima svega 111 domova, ova grupa bratstava, kao što se vidi, obuhvata sama više od polovine porodica u plemenu.
Ovo pleme ima svega dva velika naselja: Kosijere na zapadu i Đinoviće na istoku. Oba se dijele na poveći broj sela i selaca. - U Kosijerima od 74 doma dolazi 39 na Radoviće i Rajkoviće, 16 na Đurkoviće, 14 na Marićeviće, ostalo na dva mala bratstva. - U Đinovićima: 37 domova (18 Latkovići, 16 Adžići, ostalo manja bratstva)

Za pocetak vam mogu makar malo mozda pomoci ovijem podacima, a za dalju potragu vezanu za vaseg pradjeda u Crnoj Gori m kao i daljih predaka, pobrojana mjesta u ovom napisu vam mogu pomoci da eventualno potrazite po crkvama u tim mjestima njihova imena.Posto godina 1910. nije tako daleka, mozda bi vrijedelo pozvati i opstine odnosno neku maticnu sluzbu u ovijem mjestima i priupitati za ime vaseg pradjeda. Vi mozda i nemate veliki problem oko pronalazenja, jer u to vrijeme (kraj 19. i pocetak 20. vijeka) nijesu toliko problematicni, kao potraga za pretcima rodjenim i umrlim prije 1850. godine.
Pozdrav,a ako jos nesto u medjuvrijemenu pronadjem - obavijesticu vas.