Zakon o svojinsko-pravnim odnosima u Crnoj Gori (Ako zelimo u EU,jedan od uslova je u ovom zakonu)

POSLANICI CRNOGORSKE SKUPšTINE ZAVRšILI RASPRAVU O PREDLOGU ZAKONA O SVOJINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA
Stranci neće imati pravo svojine nad prirodnim bogatstvima

Podgorica, 21. januara – Mogućnosti sticanja prava svojine stranaca nad pokretnim i nepokretnim stvarima izjednačene su sa onima koje imaju državljani Crne Gore, s tim što strani građani i preduzeća ne mogu sticati pravo svojine nad nepokretnostima koje se nalaze na određenim područjima u Crnoj Gori. Stranci neće imati pravo sticanja svojine nad prirodnim bogatstvima i dobrima, poljoprivrednim i šumskim zemljištem, šumama, kao i spomenicima kulture od posebnog značaja. Stranci neće moći kupovati nekretnine na područjima važnim za interes i bezbjednost zemlje. Ovo predviđa predlog zakona o svojinsko-pravnim odnosima, o kojem je danas završena rasprava na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Poslanici će se o njemu izjasniti naknadno.

SDP je podnijela amandmane na ovaj predlog, kojima je, između ostalog, predviđeno da strani državljani imaju pravo dugoročnog zakupa crnogorske imovine, kao i da stranci imaju pravo na koncesije, BOT i druge aranžmane privatno-javnog partnerstva nad nepokretnostima u Crnoj Gori. Ova partija tražila je da se u dobra u opštoj upotrebi, koja ne mogu biti predmet svojine, ubroje i luke, aerodromi i kulturno-istorijski spomenici, a u prirodna bogatstva morska obala. Prihvatanjem naših amandmana od Vlade stekli su se uslovi da SDP glasa za ovaj zakon, kazao je Ivan Brajović (SDP).

- Donošenjem Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crna Gora će cjelovito urediti opšti pravni sistem stvarnih prava, što će obezbijediti imaocima tih prava istovjetne obime prava kao i u ostalim državama Evrope, rekao je potpredsjednik Vlade i minister finansija Igor Lukšić. Ovim Zakonom uređena je i materija o etažnoj svojini, fiducijarnom prenosu prava svojine i hipoteci, što omogućava veću usklađenost i sistematičnost zakonskog teksta, olakšava cjelovitost uvida u predmet regulisanja kao i samo regulisanje. Ovaj zakon usklađen je sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, u kom kontekstu je i pravo raspolaganja i uživanja imovine, istakao je Lukšić.

Aleksandar Damjanović (SNP) kritikovao je što se tekst zakona razmatra nakon 13 mjeseci od kada je predložen. Sada stvari nijesu iste kao tada, a to znaju brojni vlasnici nekretnina. Cijena je tada bila višestruko veća, kazao je Damjanović. On je prigovorio da su u pitanju “trgovački problemi” u vladajućoj koaliciji. Damjanović smatra da je trebalo “u paketu” sa svojinsko-pravnim odnosima i koncesijama, usvojiti i zakon o državnoj imovini. Hidajeta Bajramspahić (SDP) kazala je da je trebalo dosta vremena da se usaglase SDP i DPS o zakonskim rješenjima, ali da je sada na poslaničkim klupama “dobar zakon”. Ovo je krovni zakon i za strane investicije i za tržište kapitala, smatra Zarija Franović (DPS).

Nedonošenjem zakona oštetili smo građanina koji nije mogao da poroda imovinu, jer stranac kao zainteresovani kupac nije mogao da je uknjiži, kazao je Dragan Šoć (NS). Ako želimo u EU, jedan od uslova je u ovom zakonu, rekao je on, podsjećajući da država ima druge zaštitne mehanizme, kao što su eksproprijacija i ekskluzivno pravo uređenja prostora.

Branko Radulović (PZP), ocijenio je da predloženi zakon o svojinsko-pravnim odnosima predstavlja rasprodaju Crne Gore i nije usaglašen sa evropskim zakonodavstvom. Usvajanjem ovog zakona Vlada pokušava da aktivira punjenje budžeta, umjesto da sačuva ono što još može, smatra Radulović, na što je odgovor predlagača bio da predlog zakona ograničava pravo sticanja svojine na više od 90 odsto teritorije Crne Gore koja je pokrivena šumama i poljoprivrednim zemljištem.

Emin Duraković (DC) smatra da treba stranim državljanima ograničiti pravo imovine nad nepokretnostima u zoni morskog dobra, ostrva, pograničnih područja i nacionalnih parkova