Search
Search
Latest topics
Latest topics
Most active topic starters
sveznalica | ||||
junackopleme | ||||
Cistadiplomatija | ||||
Admin | ||||
lazuoistini | ||||
sokolica | ||||
macijikasalj | ||||
Jebivetar | ||||
VazdaCG | ||||
Perko |
VIJEK ZIVOTA PROLETI KAO TREN
Page 1 of 1
VIJEK ZIVOTA PROLETI KAO TREN
Andrija Milov Bigovic (103 godine) vjerovatno jedini zivi mornar sa ratnog broda "Dubrovnik", a mozda i posljednji zivi svjedok putovanja kralja Aleksandra Karadjordjevica 1934. iz luke Zelenika za Marsej gdje je ubijen.
Jos je dobrog zdravlja i uz dobrodoslicu je nazdravio novinarima i rekao da je "lijepo ostariti, ali ne i prestariti"."Ovaj vijek prodje za tren. Stani da se namjestim pa me onda slikaj i dodaj mi te gusle, hocu da zapjevam i da se sjetim vrijemena koje je u mom zivotu ostavilo najdublji trag", govori starina stavljajuci instrument na koljena i pjevajuci stihove Radovana Becirovica Trebjeskog "Pogibija kralja Aleksandra". Cijelu pjesmu od nekoliko stotina stihova, ispjevanu u desetercu, ovaj bistroumni covjek zna napamet. Bas kao i mnoge druge. Gusle uz koje pjeva je, kaze, sam pravio.
-"Za samo dvije godine na brodu "dubrovnik' vidjeo sam i dozivjeo sto mnogi nijesu za cio zivot.Opet bih posao istim putem i biio u pratnji istom covjeku.Bilo je cast biti na brodu i pratiti kralja Aleksandra, prica Andrija podsjecajuci se na prvo ukrcvanje na ratni brod Dubrovnik koji je pocetko 30-tih godina sagradjen u Engleskoj, a 1933. isplovio iz Tivta za Konstancu gdje se ukrcao kralj Aleksandar sa suprugom. Sjeca se on i Crnogoraca na brodu - lozaca Scepana Rajovica i Ljubomira Rasovica.
-Kada je kralj o9dlucio da posjeti Francusku, oktobra 1934. naredio je da u njegovoj pratnji budu isti mornari koji su ga pratili u misiji mira 1933.godine. Ukrcali smo se u luci Zelenika. Veliko nevrijeme nije sprecilo da jedan od tada najvecih ratnih brodova, duzi od stotinu metara, krene za Marsej. Nijesmo ni pretpostavljali da ce to biti posljednje kraljevo putovanje i nas boravak na tom brodu._Docek u Marseju i atentat ne moze da se zaboravi. Sjecam se ispracaja iz Marseja. Zalila je Evropa vladara kojim smo se ponosili. Andrija ne zaboravlja da su mornari u to vrijeme lijepo zivjeli. Dinar je bio na cijeni. Gdje god da su izasli imali su 100 dinara u dzepu i devizne dnevnice u drahmama, forintama, lirama i drugoj valuti.
-Dosta sam vidjeo i mnogo toga prozivjeo. Vrijeme je da odmorim, jer svaka godina preko vijeka je kletva, kaze u sali Andrija,
podsijecajuci na pet sinova i dvije kceri, unucad i praunucad.
Jos je dobrog zdravlja i uz dobrodoslicu je nazdravio novinarima i rekao da je "lijepo ostariti, ali ne i prestariti"."Ovaj vijek prodje za tren. Stani da se namjestim pa me onda slikaj i dodaj mi te gusle, hocu da zapjevam i da se sjetim vrijemena koje je u mom zivotu ostavilo najdublji trag", govori starina stavljajuci instrument na koljena i pjevajuci stihove Radovana Becirovica Trebjeskog "Pogibija kralja Aleksandra". Cijelu pjesmu od nekoliko stotina stihova, ispjevanu u desetercu, ovaj bistroumni covjek zna napamet. Bas kao i mnoge druge. Gusle uz koje pjeva je, kaze, sam pravio.
-"Za samo dvije godine na brodu "dubrovnik' vidjeo sam i dozivjeo sto mnogi nijesu za cio zivot.Opet bih posao istim putem i biio u pratnji istom covjeku.Bilo je cast biti na brodu i pratiti kralja Aleksandra, prica Andrija podsjecajuci se na prvo ukrcvanje na ratni brod Dubrovnik koji je pocetko 30-tih godina sagradjen u Engleskoj, a 1933. isplovio iz Tivta za Konstancu gdje se ukrcao kralj Aleksandar sa suprugom. Sjeca se on i Crnogoraca na brodu - lozaca Scepana Rajovica i Ljubomira Rasovica.
-Kada je kralj o9dlucio da posjeti Francusku, oktobra 1934. naredio je da u njegovoj pratnji budu isti mornari koji su ga pratili u misiji mira 1933.godine. Ukrcali smo se u luci Zelenika. Veliko nevrijeme nije sprecilo da jedan od tada najvecih ratnih brodova, duzi od stotinu metara, krene za Marsej. Nijesmo ni pretpostavljali da ce to biti posljednje kraljevo putovanje i nas boravak na tom brodu._Docek u Marseju i atentat ne moze da se zaboravi. Sjecam se ispracaja iz Marseja. Zalila je Evropa vladara kojim smo se ponosili. Andrija ne zaboravlja da su mornari u to vrijeme lijepo zivjeli. Dinar je bio na cijeni. Gdje god da su izasli imali su 100 dinara u dzepu i devizne dnevnice u drahmama, forintama, lirama i drugoj valuti.
-Dosta sam vidjeo i mnogo toga prozivjeo. Vrijeme je da odmorim, jer svaka godina preko vijeka je kletva, kaze u sali Andrija,
podsijecajuci na pet sinova i dvije kceri, unucad i praunucad.
sveznalica- Admin
- Posts : 529
Points : 547
Reputation : 1
Join date : 2008-03-24
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum
|
|
Fri Jan 06, 2023 6:37 am by radonja
» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Sun May 21, 2017 12:48 pm by Cistadiplomatija
» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Sun May 21, 2017 12:45 pm by Cistadiplomatija
» Jesen na Cetinju (na maternjem jeziku)
Mon Sep 07, 2015 3:24 am by sveznalica
» Kako drugi vide istoriju Srbije
Mon Nov 24, 2014 5:01 pm by Guest
» BIOTEROTIZAM nam satire naciju ! Zastrasujuce, nacijo tvoja su deca u pitanju!!!
Sat Dec 14, 2013 9:13 pm by Cistadiplomatija
» Kozački "Hristovi ratnici" stižu u Republiku Srpsku kao odgovor na 50.000 mudžahedina
Tue Nov 12, 2013 5:56 am by Cistadiplomatija
» Vukićevići Borogovo
Sun Oct 06, 2013 12:43 am by miladin.vukicevic
» "Put ružama posut", o životnom putu princeze Olivere Lazarević
Mon Sep 30, 2013 6:44 pm by sokolica