montenegro
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» Iz jedne od grana znamenitih Njeguskih Radonjica /slike/
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyFri Jan 06, 2023 6:37 am by radonja

» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun May 21, 2017 12:48 pm by Cistadiplomatija

» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun May 21, 2017 12:45 pm by Cistadiplomatija

» Jesen na Cetinju (na maternjem jeziku)
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Sep 07, 2015 3:24 am by sveznalica

» Kako drugi vide istoriju Srbije
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Nov 24, 2014 5:01 pm by Guest

» BIOTEROTIZAM nam satire naciju ! Zastrasujuce, nacijo tvoja su deca u pitanju!!!
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySat Dec 14, 2013 9:13 pm by Cistadiplomatija

» Kozački "Hristovi ratnici" stižu u Republiku Srpsku kao odgovor na 50.000 mudžahedina
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyTue Nov 12, 2013 5:56 am by Cistadiplomatija

» Vukićevići Borogovo
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun Oct 06, 2013 12:43 am by miladin.vukicevic

» "Put ružama posut", o životnom putu princeze Olivere Lazarević
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Sep 30, 2013 6:44 pm by sokolica

March 2024
MonTueWedThuFriSatSun
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Calendar Calendar

Latest topics
» Iz jedne od grana znamenitih Njeguskih Radonjica /slike/
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyFri Jan 06, 2023 6:37 am by radonja

» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun May 21, 2017 12:48 pm by Cistadiplomatija

» Tech Tricks - Easy Computer Tricks and lates news abouth technology
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun May 21, 2017 12:45 pm by Cistadiplomatija

» Jesen na Cetinju (na maternjem jeziku)
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Sep 07, 2015 3:24 am by sveznalica

» Kako drugi vide istoriju Srbije
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Nov 24, 2014 5:01 pm by Guest

» BIOTEROTIZAM nam satire naciju ! Zastrasujuce, nacijo tvoja su deca u pitanju!!!
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySat Dec 14, 2013 9:13 pm by Cistadiplomatija

» Kozački "Hristovi ratnici" stižu u Republiku Srpsku kao odgovor na 50.000 mudžahedina
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyTue Nov 12, 2013 5:56 am by Cistadiplomatija

» Vukićevići Borogovo
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptySun Oct 06, 2013 12:43 am by miladin.vukicevic

» "Put ružama posut", o životnom putu princeze Olivere Lazarević
Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  EmptyMon Sep 30, 2013 6:44 pm by sokolica

Affiliates
free forum


Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Go down

Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  Empty Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Post  Cistadiplomatija Mon Sep 06, 2010 5:17 am

Prokletstvo u oltaru
Čin raskola izvela je tročlana delegacija rimskih velikodostojnika koje je papa Lav IX poslao na pregovore u Carigrad o dogmatskim i drugim nesuglasicama

SAM povod raskolu bio je posve sličan savremenim političkim sukobima u svetu, u kojima ogromnu ulogu igraju sujete. Čin raskola izvela je tročlana delegacija rimskih velikodostojnika koje je papa Lav IX poslao na pregovore u Carigrad o dogmatskim i drugim nesuglasicama. Carigradski patrijarh Kirularije nije hteo da primi papinu delegaciju, zbog njihovog osionog ponašanja, a oni su, nezadovoljni prijemom, učinili gest kojim su okrenuli istoriju (ne samo) hrišćanske crkve: bacili su anatemu - prokletstvo na Carigradsku crkvu. I to pismenu anatemu, koju su za vreme bogosluženja javno, pred sveštenstvom i narodom, položili u oltar crkve svete Sofije (Aja Sofija) u Carigradu (16. jula 1054. godine).
Malo šta se u tom pogledu promenilo za protekli milenijum
Ali, ekumenizam, kao ideja za ponovno ujedinjavanje hrišćanskih crkava, stara je verovatno koliko i Velika šizma, koju sigurno ni tada mnogi nisu ni želeli ni prihvatali, poštujući želju Isusa Hrista "da svi budu jedno".
Naslednici raskolnika su u raznim periodima radili na pomirenju, ali raskol, ili šizma, u istoriji hrišćanstva nikada nije prevaziđen. Formalno skidanje međusobnih anatema (prokletstva) izvršeno je 1965. godine između carigradskog patrijarha Atinagore i pape Pavla VI, ali crkveno jedinstvo nije postignuto. Decenijama se održava tradicionalna Svetska molitvena osmina za jedinstvo hrišćana (od 18. do 25. januara), sa većim ili manjim dometima, uzletima i uzmacima.
Zvanični stav Srpske pravoslavne crkve o Velikoj šizmi formulisan je tako da se pored ostalog kaže da "raskol koji se dogodio u 11. veku makar za sada je konačan, traje skoro hiljadu godina, i mali su izgledi da bude prevladan". U ovom trenutku izgleda da se, u odnosu na "konačan", u prvi plan stavlja "makar za sada" i "izgledi" - makar bili i "mali" - da se on "prevlada".
Pošto bez duhovnog jedinstva, jedinstva u veri, nema pravog i istinskog pomirenja i jedinstva, pred "ponovnim" međuhrišćanskim razgovorima je mukotrpan posao, koji traži tolerantne, strpljive i mudre ljude. Ali, i - okolnosti. Da li su se one sada "splele"?
Izgledalo je da jesu, jer su poznavaoci prilika u srpskoj crkvi tvrdili da se najviša tela SPC - Sabor i Sinod - neće protiviti dolasku pape Benedikta XVI u Srbiju 2013. godine i da bi, od sva četrdeset i četiri arhijereja, uzdržani mogli da budu jedino Artemije, Filaret, Nikanor i Kačavenda. Niko od "tvrdih" vladika nije hteo da za medije prokomentariše eventualni dolazak pape u Srbiju, a vladika tuzlansko-zvornički Vasilije Kačavenda samo je rekao: "Ja ne znam da li će on doći u Srbiju ili neće doći."
U ovom trenutku odnosi između Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve / Svete stolice su u "fazi otvorenog i korisnog dijaloga". Novi papa (za kojeg se inače navodi da je odranije pomagao SPC - kao kardinal u Nemačkoj i materijalno pomogao u izgradnji srpske crkve u Minhenu) jedan je od glavnih zagovornika ekumenskog dijaloga sa pravoslavnim crkvama. On Srpsku pravoslavnu crkvu, pored Ruske i Grčke crkve, vidi kao glavnog sagovornika na temu hrišćanskog jedinstva.
Značajno je pomenuti brojne posete delegacija Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve Vatikanu, učešće predstavnika SPC u radu Svetske biskupske konferencije (2005. godine), predavanje mitropolita Amfilohija i vladike Irineja Bačkog studentima Lateranskog univerziteta (mart 2006. godine), prijem delegacije SPC (Amfilohije, Irinej i drugi) u Vatikanu kod kardinala Kaspera i sekretara Državnog sekretarijata Vatikana za odnose sa državama kardinala Žan-Luja Torana, kao i zajednički "molitveni i radni dan" članova Svetog sinoda i Biskupske konferencije aprila 2003. godine, u Beogradu.
Teško da bi patrijarh Irinej, koji je kao episkop niški imao bogate ekumenske susrete i razgovore, o kojima je ponešto izašlo i u javnost, tek tako "istrčao" sa svojim predlogom. I to ne samo o susretu sa poglavarima Rimokatoličke i ostalih crkava koje baštine (u SPC svetog!) cara Konstantina, već i sa stavom da bi to bila prilika za dijalog. - Nije isključeno, pošto postoji želja i sa strane, da proslava u Nišu bude centralna i za ostale crkve i države Evrope - najavio je tada patrijarh, naglašavajući da bi to bio prvi susret verskih poglavara pravoslavne i zapadne crkve posle 1054. godine, ili Velike šizme.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi stav novog patrijarha Irineja o ekumenskom dijalogu nije komentarisan (što je i razumljivo), ali je pitanje eventualnih razgovora o hrišćanskom pomirenju izazvalo ogromno interesovanje u javnosti. Patrijarhova inicijativa dobila je podršku u stručnoj javnosti, gde je prevladalo mišljenje da "kad-tad mora doći do susreta najviših predstavnika hrišćana istoka i zapada" i da bi "Niš mogao da bude idealna prilika za zbližavanje dveju crkava" (Jovan Janjić, biograf patrijarha Pavla).

NEBO POZIVA.... 
NADBISKUP Beogradske katoličke nadbiskupije Stanislav Hočevar poručio je u uskršnjoj poslanici da je ovogodišnje istovremeno slavlje praznika nad praznicima za hrišćane istoka i zapada poseban dar, jer je taj praznik izvor stvaranja novog čoveka i kosmosa. "Kao da samo nebo poziva vernike svih geografskih i istorijskih područja koji ispovedaju nadu u preobražensku snagu Isusa Hrista da teže za novim jedinstvom."
Cistadiplomatija
Cistadiplomatija

Posts : 28
Points : 79
Reputation : 1
Join date : 2010-08-06

Back to top Go down

Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  Empty Re: Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Post  Cistadiplomatija Mon Sep 06, 2010 5:18 am

Kanoni nisu prepreka
Hoće li papa posetiti Srbiju 2013. povodom 17 vekova Milanskog edikta
Da li će papa Benedikt Šesnaesti posetiti Srbiju, 2013. godine, povodom obeležavanja velikog hrišćanskog jubileja - 1700. godišnjice Milanskog edikta, kojim je rimski car Konstantin I Veliki, rođeni Nišlija, priznao hrišćanstvo kao zvaničnu religiju u svojoj imperiji?
Ta tema je otvorena u javnosti posle izjave novoizabranog patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja u Nišu, na konferenciji za novinare uoči Svetog Save, da je "možda krajnje vreme da dođe do jednog takvog susreta, da jedni drugima kažemo šta imamo da kažemo", pa da "i jedni i drugi posle mogu da razmisle o svemu".
Ma koliko za mnoge ovaj, praktično, poziv novog poglavara Srpske pravoslavne crkve rimskom papi da poseti Srbiju bio iznenađenje, jasno je da je Irinej, još kao niški vladika, ne samo "razmislio o svemu", nego to i obelodanjivao.
Posle Irinejevog izbora za patrijarha, dobila je novi značaj i njegova izjava beogradskim medijima iz novembra prošle godine da "Srpska pravoslavna crkva pozdravlja razgovor predsednika Srbije Borisa Tadića i pape Benedikta XVI" jer, kako je naglasio, "svaki kontakt može da bude od koristi..." kao i njegova ranija izjava o tome kako "Ideja o ujedinjenju dve crkve nije nova. Jer crkva je jedna, i te razlike u kanonskom smislu nisu nešto strašno što se ne može prevazići. Zato smo mi uvek prihvatali i dobro sarađivali sa sestrinskom Rimokatoličkom crkvom. I s njom smo u veoma dobrim odnosima". Vladika Irinej izazvao je nezadovoljstvo "tvrdih" krugova u episkopatu, ali se veruje da je on sve činio i govorio sa znanjem Svetog sinoda SPC, koji se o ovim problemima zvanično nije izjašnjavao.
Ono što je izazvalo dodatnu pažnju javnosti je patrijarhova ocena da bi poseta poglavara Rimokatoličke crkve možda bila prilika da se postavi pitanje ponovnog ujedinjenja i počne razgovor o tome. "To bi bio korak susreta i kontakata pravoslavne i zapadne crkve i od njega ne može biti štete, već samo koristi, jer bez kontakata i razgovora ne može biti ni promena onoga što je ideal i interes za jedinstvo hrišćanske crkve", naveo je Irinej.
Bilo je odmah jasno da sa ovom patrijarhovom inicijativom o susretu - a pogotovu s obzirom na eksplicitno izražen "ideal i interes za jedinstvo hrišćanske crkve" - neće ići lako, jer "patrijarh nije papa" (nema apsolutističku "vlast" nad inače podeljenim vladikama). Štaviše, pretpostavljalo se i da će biti sukoba i problema, da bi sve to moglo dovesti do raskola unutar Srpske pravoslavne crkve, nasuprot izraženom uverenju da će patrijarh Irinej uspeti da brod SPC "odvede u mirne vode".
Usledila su brojna reagovanja - medija, analitičara, laika. Samo je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi bilo teško doći do komentara. Uzdržanost episkopa je sasvim razumljiva, s obzirom na opštepoznate podele unutar Svetog arhijerejskog sabora na "tradicionaliste" i "globaliste" oko daljeg puta Crkve, kako u unutrašnjim odnosima tako i u otvorenosti prema svetu, prema drugim religijama i prevashodno - Vatikanu. Utoliko pre što je izjava patrijarha Irineja shvaćena kao spremnost na početak razgovora sa poglavarem Rimokatoličke crkve o pitanju ponovnog ujedinjenja zapadne i istočne hrišćanske crkve.
Naravno da pokretanje pitanja ponovnog ujedinjenja hrišćanstva nije bila tek impresionistička izjava novog poglavara SPC, a još manje omaška.
Osim načelnih ocena kako "svaka deoba nije pozitivna stvar", kako "ta deoba između istoka i zapada traje vekovima", Irinej je bio i konstruktivan:
"Možda je vreme došlo da tom problemu pristupimo na najozbiljniji način. A kako se može pristupiti ako nema razgovora i kontakata? Prema tome, taj događaj i susret je neophodan da bi počeli da se rešavaju problemi koji su se toliko nataložili da smo se mnogo udaljili jedni od drugih."
Ovu izjavu, koja podrazumeva da treba smanjivati tu udaljenost, deo javnosti u Srbiji je shvatio kao spremnost novog patrijarha i "modernih" vladika okupljenih oko njega, na "utapanje" pravoslavlja, koje se, naravno, potencira kao "izvorno" hrišćanstvo, u "sektašku" rimokatoličku crkvu. Tema je toliko zaoštrena u "virtuelnoj javnosti" (polemike na onlajn medijima), da su se crkveni krugovi sasvim zatvorili za izjave bilo kakve vrste, a dalji publicitet se sveo na prvu (mada nimalo jednostavnu samu po sebi!) dimenziju celog "slučaja" - samu posetu pape.
Patrijarh je objasnio da je SPC, prilikom dosadašnjih razmatranja da li bi papa eventualno trebalo da dođe u Srbiju, ocenjivala da ranije za tako nešto nije bilo dobro vreme. Kako je objasnio, bilo je to vreme seoba, progona, pa SPC nije želela da se papi "desi nešto u Beogradu, a pripiše nama", tako da je poseta ostavljena za srećnije vreme.
Pa, da li je došlo "srećnije vreme"? Sve procene su u tom trenutku išle naruku ovakvoj, mada neuobičajeno direktnoj, izjavi novog patrijarha.


CRNO PROROČANSTVO 
U vezi sa eventualnim dolaskom pape Benedikta XVI u Srbiju, pojavilo se u štampi bizarno pitanje njegove bezbednosti, vezano za tumačenje jednog katrena iz Nostradamusovog proročanstva - "Rimski prvosvešteniče, čuvaj se da se ne približiš varoši koju zapljuskuju dve reke, jer ćeš tu krv propljuvati, ti i tvoji u mesecu kad cvetaju ruže". Mikele Đanini, jedan od vatikanskih hroničara, tim povodom izjavio je: "Naravno da znamo za Nostradamusovo proročanstvo koje se tiče ubistva Svetog oca u Beogradu, no, ovoj temi prilazimo sa dužnim oprezom. Mogu samo reći da Sveti otac do sada nije posetio Srbiju iz drugih razloga, a ne zbog Nostradamusovog proročanstva."
Cistadiplomatija
Cistadiplomatija

Posts : 28
Points : 79
Reputation : 1
Join date : 2010-08-06

Back to top Go down

Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  Empty Re: Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Post  Cistadiplomatija Mon Sep 06, 2010 5:20 am

Moskva preko Beograda
Papa insistira na evropskom jedinstvu na hrišćanskoj ideji, ističući prednost vere nad idejom globalizacije kao "opasnom" uniformizacijom sveta
Papa insistira na evropskom jedinstvu na hrišćanskoj ideji, ističući prednost vere nad idejom globalizacije kao "opasnom" uniformizacijom sveta u tome što vera ne poništava različitost među kulturama, nego "sjedinjuje kulture u njihovoj različitosti s njihovim nezamenljivim bogatstvom". Proces ujedinjenja Evrope sa stanovišta Rimokatoličke crkve znači odustajanje od supremacije ili hegemonije jednog naroda nad drugim, poštovanje nacionalnog i kulturnog identiteta svakog naroda - jer je, kako se naglašava, samo uz očuvanje različitosti koje postoje među narodima moguće uzajamno obogaćenje.
Koliko se taj princip dosledno primenjuje i na versko-doktrinarna pitanja, tek treba da se vidi, s obzirom na polazni postulat Isusa Hrista: "Da budemo jedno."
Papin najbliži saradnik, kardinal Valter Kasper, kao predsednik nadležnog papskog Veća za promovisanje jedinstva među hrišćanima, uložio je svoje kvalitete velikog intelektualca na tim pitanjima.
- Moja duŽnost u Rimu je da se zalažem za unapređivanje jedinstva među hrišćanima, a to podrazumeva rad na prevazilaženju starih nerazumevanja, pogrešnih predstava, sumnji i, nažalost, neprijateljstava - kaže, naglašavajući poštovanje prema bogatoj pravoslavnoj tradiciji.
Kasper je sa takvim opredeljenjem boravio u dužoj poseti Rusiji 2006. godine, kao najviši zvaničnik Vatikana u toj zemlji otkako je na čelu Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI, kako bi ispitao mogućnosti za učvršćivanje veza Katoličke sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
S obzirom na to da rimski papa dosad nije od pravoslavnih crkava posetio samo rusku i srpsku, i da je to neskrivena želja i pape Benedikta XVI, na raznim nivoima govori se o međuzavisnosti ta dva događaja, s tim što se većinom smatra da bi papin dolazak u Beograd bio olakšica za dobijanje "ulaznice" za Moskvu. U osvrtima na najavljenu mogućnost dolaska pape u Niš 2013. skeptici i protivnici savetuju čelnicima naše crkve da papu pozovu samo ako se najpre sretne sa patrijarhom moskovskim i cele Rusije Kirilom.
Kad je reč o pozivu papi Benediktu XVI da prisustvuje proslavi 1700-godišnjice Milanskog edikta u Nišu, postavlja se pitanje kako će na to reagovati Ruska pravoslavna crkva. Sa jedne strane, novi rimski papa i novi patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril su stari znanci i, sudeći prema (protokolarnim) izjavama i prigodnim čestitkama, očekuje se njihovo razumevanje.

U duhu prijateljskih odnosa, Moskovska patrijaršija je povodom petogodišnjice od izbora Benedikta XVI na čelo Rimokatoličke crkve priredila koncert u sali za papsku audijenciju u Vatikanu. Papa im je zahvalio na ruskom, a "šef diplomatije" Ruske pravoslavne crkve mitropolit Ilarion je rekao da je upravo taj koncert "događaj od velikog značaja u istoriji kulturne razmene pravoslavne i katoličke crkve". Kasnije je vladika Ilarion novinarima izjavio da je "moguć susret Benedikta XVI i patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila".
Očigledno je da se, dolaskom novih ličnosti na tron u Vatikanu i Moskvi, dugogodišnji zategnuti odnosi dveju crkava postepeno "otkravljuju". Sa druge strane, nasledniku patrijarha Alekseja Drugog ostali su u nasleđe dosta loši odnosi sa Vatikanom, pre svega zbog prozelitizma (misionarsko širenje katolicizma među pravoslavnim narodima i teritorijama na kojima važe kanoni Pravoslavne crkve) i nerešenih imovinskih pitanja.
Poseta kardinala Kaspera Rusiji svakako je doprinela "otopljavanju" u odnosima RPC i Vatikana, ali je bila i u funkciji svehrišćanskog približavanja, do kojeg je papi Benediktu XVI toliko stalo. Čini se da su tom prilikom glavna sporna pitanja između dve crkve ostavljena po strani, a insistiralo se na jednom, takođe krupnom, zajedničkom poslanju: zaštiti hrišćanskih moralnih vrednosti u savremenom svetu, u čemu Ruska pravoslavna crkva vidi u Vatikanu glavnog saveznika. U tom smislu je najperspektivniji dijalog sa Katoličkom crkvom, jer daje mogućnost da se zajednički sačuvaju tradicionalne hrišćanske moralne vrednosti. - U toj oblasti, pozicije naših crkava praktički se u potpunosti poklapaju, za razliku od crkava u kojima se blagoslove jednopolni brakovi, a episkopi postaju otvoreni homoseksualci - izjavio je sadašnji patrijarh, a onda mitropolit Kiril, predsednik Odeljenja za spoljne veze Moskovske patrijaršije.
Uz sve to, Rusija je duže vreme imala dobre međudržavne odnose sa Svetom stolicom, koje je predsednik Gorbačov uspostavio sa papom Jovanom Pavlom Drugim. Od tada datira državni poziv papi da poseti Moskvu, koji iz poznatih razloga nije realizovan.
Cistadiplomatija
Cistadiplomatija

Posts : 28
Points : 79
Reputation : 1
Join date : 2010-08-06

Back to top Go down

Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  Empty Re: Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Post  Cistadiplomatija Mon Sep 06, 2010 5:23 am

Deseti vek raskola
Bliska budućnost će pokazati da li je patrijarhova izjava možda bila "probni balon", jer se patrijarh posle nje "povukao", a među vladikama se, razumljivo, nije moglo doći do određenih stavova o ovom pitanju

Bliska budućnost će pokazati da li je patrijarhova izjava možda bila "probni balon", jer se patrijarh posle nje "povukao", a među vladikama se, razumljivo, nije moglo doći do određenih stavova o ovom pitanju. Inače blagogovorljiv, episkop Lavrentije uporno je izbegavao novinare, iako su poznati njegovi stavovi o potrebi susreta rimskog pape i srpskog patrijarha i koristi interreligijskog dijaloga. A odranije je poznat stav mitropolita zagrebačko-ljubljanskog i cele Italije Jovana da bi "bilo veoma dobro da papa Benedikt dođe u Srbiju pre početka razgovora o konačnom statusu Kosova".
Ne treba zaboraviti da je u neprekinutom dijalogu između Srpske pravoslavne crkve i Vatikana uvek bila prisutna i tema posete pape Beogradu.
Lani je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar saopštio da će Sveta stolica "ući u razgovore sa Srpskom pravoslavnom crkvom" oko eventualnog dolaska poglavara Rimokatoličke crkve u Beograd. Bivši ambasador SAD u Vatikanu Tomas Patrik Meladi tvrdio je da su u razgovoru s njim dvojica "čelnika Srpske pravoslavne crkve" u Beogradu 2006. godine "izrazili optimizam povodom izgleda da papa dođe", ali i da "neki episkopi i dalje ostaju neodlučni".
Sam patrijarh Irinej je podsetio da je i za života patrijarha Pavla bilo izraženih želja da papa poseti Srpsku crkvu, ali da je tada odgovoreno da "prilike nisu zrele i da ima puno razloga da se to ne dogodi". Sada je on, međutim, izrazio uverenje da bi "Crkva u celini pozdravila njegov dolazak".
Pa, Šta se to u međuvremenu promenilo da je otklonjena prepreka, ranije formulisana: "još nisu stvoreni uslovi" za dolazak pape u Srbiju?
Svakako su od velikog uticaja i vanreligijska pitanja (među njima i personalna), kakva su bila i najveća prepreka toj poseti. Iako Srpska pravoslavna crkva ima jurisdikciju nad svojim eparhijama u Hrvatskoj (i BiH), gde su se u Drugom svetskom ratu desili pogromi nad pravoslavnim Srbima (za koje je Vatikan u najmanju ruku znao i zbog čega SPC i do dan-danas traži izvinjenje od pape), sada - nakon osamostaljenja Hrvatske, koju je papa Jovan Pavle u međuvremenu posetio tri puta - oslabljen je kapacitet SPC da traži da rimski papa pre dolaska u Beograd poseti Jasenovac i pokloni se tamošnjim žrtvama.
Kao srećna okolnost, bliži se obeležavanje 1700-godišnjice Milanskog edikta, jednog od najznačajnijih događaja u istoriji Hristove crkve. Nakon trovekovnih progona hrišćanskih apostola i vernika u tada ogromnom Rimskom carstvu, koje se prostiralo širom Evrope i Azije, desilo se da se car Konstantin preobrazio, sticajem mističnih okolnosti, od progonitelja hrišćanstva u njegovog pobornika.
Godine 313, ediktom (zakonom) izdatim u Milanu, on je kao prvi car priznao hrišćanstvo kao državnu veru.
Sve stogodišnjice ovog velikog događaja su obeležavane, pa se i ova, sedamnaesta, odavno priprema - u hrišćanskim crkvama i državama. Najavljivano je, sa raznih strana i nivoa, da će glavni gradovi u svetskoj proslavi ovog jubileja biti, osim Niša i Milana, Rim, Trir i Jork, koji se istorijski vezuju za cara Konstantina i Milanski edikt.
I NiŠ je počeo sa ozbiljnim pripremama, u kojima su se zajednički angažovali gradska vlast i crkva, na čelu sa, tada samo episkopom niškim - Irinejom. Niški gradski oci su čak zamerili vlastima u Republici da im ne pomažu u pripremama i optužili ih da nameravaju celu proslavu da premeste u glavni grad.
Oštre varnice koje su krenule ka "Beogradu" prekinuo je episkop Irinej, izjavom kako je pogrešan zaključak da će se centralna proslava Milanskog edikta izmestiti iz Niša, a da nadležni planiraju da do tada završe hram Svetog Save u Beogradu, kao doprinos tom svetskom datumu, jer je "normalno" da se neke manifestacije organizuju i u Beogradu i drugim gradovima, pošto će se ovaj izuzetno važan datum za hrišćansku civilizaciju obeležavati tokom cele godine.

PORUKA MITROPOLITA AMFILOHIJA
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi već je počelo obeležavanje 1700-godišnjice Milanskog edikta, naučnim savetovanjem koje je organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska u Tivtu, na Miholjskoj prevlaci. Tom prilikom je mitropolit Amfilohije istakao da "plodovi tog edikta slobode crkve koja je ostvarena za vrijeme apostola Konstantina i Jelene jesu upravo oni plodovi i tragovi koje i mi danas nalazimo širom Evrope i Azije, pa tako i na ovim našim prostorima".
I ne samo cele godine, već i u celom hrišćanskom svetu. Obeležiće ga gotovo sve crkve i sekte proizašle iz tada priznate hrišćanske crkve, koja je kao zvanična "živela" jedinstvena sedam vekova - sve do velikog raskola 1054. godine.
Biti centar i domaćin takve proslave, na kojoj (treba da) učestvuju vođe svih današnjih hrišćanskih crkava - prestižan je događaj za svaku crkvu i svaku državu. Izgleda da su se u Srbiji sada stekle okolnosti da joj se to dogodi.
Čini se da je patrijarh Irinej krenuo od početka na važne korake, kako na unutarcrkvenom planu (među prvim odlukama Sinoda bila je da se jedan episkop pozove na kanonsku odgovornost pred Saborom) tako i u spoljnim odnosima (međucrkveni dijalog, najava papine posete) - verovatno računajući na sabornu atmosferu u vreme sahrane patrijarha Pavla i pomirljivost (opštepoznato podeljenih) vladika pri izboru njegovog naslednika.
Ozbiljniji analitičari su pozitivno ocenili što je Crkva ispoljila spremnost da, "posle višegodišnje letargije" počisti svoje dvorište, a naročito što je novi patrijarh "pokazao hrabrost i mudrost da rešava probleme koji su dugo gurani pod tepih". Očekivalo se da od tog posla i SPC i društvo mogu da imaju samo koristi. Razvoj događaja, međutim, nije išao naruku ovim smelim, reformskim idejama.

IZDVAJAMO IZ TEKSTA
Proslava 1700. godišnjice Milanskog edikta prilika za prisnije odnose dveju crkava
Cistadiplomatija
Cistadiplomatija

Posts : 28
Points : 79
Reputation : 1
Join date : 2010-08-06

Back to top Go down

Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?  Empty Re: Da li bi se papa odrekao dela svoje „vlasti“ zarad ujedinjenja hrišćana?

Post  Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Back to top

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum